Šta je to Akvaplaning (vodeni klin)?
Akvaplaning (hidroplaning) u narodu poznat i kao akvaplanung je pojava koja se dešava kada vozilo vlastitom težinom ne može stići da istisne vodu koja se nalazi na cesti ispod gume. Tada nastaje vodeni klin, veoma tanak sloj vode pod pritiskom koji uzrokuje klizanje automobila. Kritična brzina pri kojoj vodeni klin nastaje zavisi od mnogo faktora kao npr količine vode na cesti, stanja guma, mase vozila, te same brzine vozila. Može nastati već pri brzini od 55 km/h. Kako vodeni klin sprječava kontakt vozila (akvaplaning) sa podlogom izuzetno je opasna pojava.
Najvažniji parametar za sprječavanje akvaplanina su gume. Šare na gumama imaju zadatak da odvedu svu vodu koja se nalazi ispod same gume van površine gume. Kako je gazeći sloj gume pri brzini od 100 km/h u kontaktu sa cestom samo oko 0,006 sekundi možete pretpostaviti koliko su kvalitetne gume bitne za sigurnost vozača i vozila.
Uzroci akvaplaninga
Glavna tri uroka za nastanak akvaplanunga:
- brzina kretanja vozila
- dubina šare gume
- dubina vode po kojoj se vozilo kreće
Brzina kretanja vozila
Prvi uzrok je najkritičniji. Pri veliko brzini na mokrom terenu ni najbolja guma neće stići izbaciti svu vodu ispod kontaktnog sloja. Pri mokrom i skliskom terenu uvijek prilagoditi brzinu uslovima na putu.
Dubina šare gume
Kako se guma troši to su šare za odvođenje vode sve pliće. Pliće šare odvode manje vode, što znači povećanu opasnost od stvaranja vodenog klina. Ako imate lošije gume potrebno je još više paziti i ograničiti brzinu kretanja.
Dubina vode po kojoj se vozilo kreće
Što je kiša jača i voda po površini ceste dublja to će prije doći do akvaplaninga. Ipak ovo ne treba da vas zavara jer i bilo kakav sloj vode može dovesti do klizanja. Čak šta više ulje na cesti, visoka ili niska temperatura, pijesak i so mogu promjeniti karakteristike prijanjanja i olakšati nastajanje akvaplaninga.
Na šta obratiti pažnju?
Veličina i dimenzije gume – Što veća površina po širini u odnosu na dužinu koja naliježe na cestu, to veća brzina koja može da se postigne bez nastanka vodenog klina.
Karakteristike gazeće površine – Gume koje imaju dublje kanale i veći broj kanala odvode više vode i obezbjeđuju bolje prijanjanje na mokroj cesti.
Pritisak u gumama – Pritisak u pneumaticima uvijek treba da bude onakav kakav je propisao proizvođač. Možete ga pročitati u uputstvu vozila.
Dubina vode – Kako je dubina vode direktno u sprezi sa brzinom kretanja, što jača kiša i veća dubina to sporije vozite.
Težina vozila – Lakša vozila, prije uzrokuju akvaplaning nego teža, jer imaju manju sposobnost istiskanja vode ispod gazećeg sloja vlastitom težinom.
Stanje puta – Što ravniji i glađi put to lakše dolazi do akvaplaninga.
Šta raditi kada dođe do akvaplaninga?
Kada već jednom dođe do akvaplaninga do njega je došlo iz gore navedenih razloga. Neprilagođene brzine datoj dubini vode i dubini šara na vašim gumama. U principu pitanje nije šta treba da radite, nego šta ne treba da radite kada se vodeni klin pojavi:
1. Ne smijete naglo da kočite, naglo kočenje će dovesti do situacije da guma uopšte ne može da izbaci vodu ispod gazive površine. Brzinu smanjujte sklanjanjem noge sa gasa da vozilo samo uspori.
2. Ne smijete promijeniti pravac kretanja, volan držite ravno i čvrsto. Trudite se da vozilo držite u pravcu u kojem se krećete dok ne povratite kontrolu.
3. Ako već morate da kočite (krivina, blizina drugog vozila ili prepreka na putu), na vozilima sa ABS-om kočite normalno konstantnim pritiskom. Ako vozilo nema ABS, papučicu kočnice pritiskajte kao da koristite nožnu pumpu. Nikad na vozilu bez ABS-a ne stiskajte kočnicu do kraja da zaustavite okretanje točkova, znači koristite lagane naizmjenične pritiske. U principu treba da se ponašate kao da je vaše vozilo na snijegu ili ledu.